Zloupotreba analgetika

09 januar 2021

Svi lekovi protiv bolova nose rizik, čak i oni u slobodnoj prodaji, ali opioidni lekovi protiv bolova su ti koji nose najveći rizik od stvaranja zavisnosti.

Da li su analgetici štetni?

Analgetik može biti bilo koji od mnogih lekova protiv bolova koji se prodaju bez recepta, kao što su ibuprofen, naproxen i aspirin, sve do lekova na recept kao što su:

  • Tramadol,
  • Morfijum,
  • Hidrokodin.

Svi lekovi protiv bolova nose rizik, čak i oni u slobodnoj prodaji, ali opioidni lekovi protiv bolova su ti koji nose najveći rizik od stvaranja zavisnosti.

Zbog toga, lekovi protiv bolova mogu biti štetni, posebno kada se uzimaju na pogrešan način. Zloupotreba analgetika svake godine ubija veliki broj ljudi, iako se ne računaju slučajna predoziranja i medicinske katastrofe. Njihova upotreba cveta od ranih 1990-ih otkako je sve više ljudi imalo mogućnosti pristupa ovim relativno jeftinim lekovima.

Opioidni analgetici ostaju prva linija odbrane od bolova, što znači da se rutinski propisuju nakon većih operacija. Pored toga mnogi veruju da lek koji dolazi od lekara znači da je lek siguran i da ne stvara zavisnost što je zabluda, te se samim tim rizik od zavisnosti od ovih lekova povećava.

Kratkoročni efekti analgetika

Većina analgetika koji se zloupotrebljavaju spadaju u kategoriju opijata, iako tramadol ne spada u tu kategoriju.

Efekti su uglavnom isti: intenzivna intoksikacija čiji stepen varira u zavisnosti od načina uzimanja leka (šmrkanje, ubrizgavanje u obliku tečnosti, ubrizgavanje u obliku praha, gutanje kao smrvljena ili puna tableta), periodi delimične sedacije i odložene reakcije.

Nuspojave

Pošto opijati i njihovi analozi međusobno deluju na različite opioidne receptore u mozgu, oni imaju širok spektar neželjenih efekata. Kada analgetik deluje na opioidni receptor, sprečava ispuštanje hemikalije poznate kao GABA. Ovaj hemikalija obično kontroliše oslobađanje dopamina, zajedno sa nekoliko drugih neurotransmitera, uzrokujući dopaminu da preplavi mozak i stvarajući intoksikaciju.

Međutim, to uzrokuje opuštanje od mišića u irisu (uzrokujući tačkaste zenice oka) do mišića u udovima (izazivajući trzave reakcije). Analgetici takođe smanjuju sposobnost brze reakcije i kontrole kretanja, pa je vožnja tokom konzumiranja ove supstance posebno opasna.

Dugoročni efekti analgetika

Postoji nekoliko neprijatnih pratećih efekata povezanih sa zloupotrebom analgetika. Blage nuspojave uključuju mučninu, povraćanje i dijareju i obično su prouzrukovane načinom na koji lek deluje zajedno sa opioidnim receptorima duž digestivnog trakta.

Takođe, možete očekivati slučajne grčeve mišića koji se javljaju kao rezultat slučajne reakcije živaca na različite stimuluse. Kako se opijat u telu razgrađuje na opioidni receptor, GABA počinje da deluje u punom jeku, ali takođe uzrokuje nagli prestanak dopamina koji izaziva slučajne trzaje.

Dugoročni efekti takođe zavise od načina uzimanja leka. Drobljenje i ubrizgavanje tableta u krvotok mogu dugoročno oštetiti srce i izazvati druge kardiovaskularne probleme, a takođe mogu povećati i verovatnoću od srčanog udara. Ubrizgavanjem rastvora za injekciju stvaraju se tragovi koji mogu da se inficiraju. Ubrizgavanjem analgetika ili bilo koje druge vrste leka, posebno ako se radi u nesterilnim uslovima ili sa zajedničkim iglama, povećava se rizik od nastajanja ozbiljnih krvno prenosivih bolesti.

Gotovo svi opioidni analgetici, bez obzira na način primene, nose rizik od dugotrajne zavisnosti.

Zavisnost od analgetika

Dugotrajna zavisnost obično prethodi razvoju tolerancije na taj lek, što znači da se osoba oseća kao da joj treba redovno snabdevanje lekom. Razlog za uzimanje leka u ovom slučaju nije smanjenje bolova, već razvijena tolerancija na isti.

Simptomi zavisnosti manifestuju se kao simptomi bola i gripa. To može uključivati ​​glavobolju, mučninu, opšti bol, pa čak i povremene grčeve. Takođe, može videti da su odnosi sa drugima ugroženi kao rezultat zavisnosti. Generalno, definicija zavisnosti znači da morate neprestano uzimati analgetike, uprkos negativnim efektima.

Svi ovi simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja analgetika obično ukazuju na to da morate započeti program rehabilitacije, posebno ako ste sami pokušali da prestanete da ga uzimate, ali bez uspeha.

Oporavak

Proces oporavka zloupotrebe analgetika teži da sledi određeni obrazac kod većine zavisnosti od različitih lekova, mada će lečenje zavisiti od konkretnog analgetika i doze. U tom procesu je neophodno uspostaviti apstinenciju od zloupotrebe analgetika, a u njegovom nastavku važno je potražiti stručan savet i podršku.

Resocijalizacija je ključni deo dugotrajnog oporavka od bilo koje zloupotrebe droga ili lekova, uključujući analgetike.

Ako je zloupotreba analgetika kod vas, ili nekoga iz vašeg okruženja, van kontrole, na raspolaganju vam je pomoć. Ne čekajte. Vreme je. Pozovite nas.

Foto: Christine Sandu - Unsplash, Roger Brown - Pexels

Besplatna
info linija

Tražiš pomoć? Izlazak je tu da ti pomogne!
Ukoliko je tebi, ili nekome koga ti poznaješ potrebna pomoć za odlazak na lečenje ili nakon rehabilitacije, pozovi nas - pomoć je besplatna.

© Sva prava zadržana.
Udruženje Izlazak

  • Naziv udruženja
    Udruženje za podršku u prevenciji i rehabilitaciji zavisnika od opojnih sredstava Izlazak
  • Adresa
    Maksima Gorkog 92/2, 11000 Beograd, Republika Srbija
  • Kontakt telefon
    +381 61 255 27 37
  • E-mail
    Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
  • Poreski identifikacioni broj (PIB)
    106431352
  • Matični broj
    28003676
  • Šifra delatnosti
    9499